Prije samo nekoliko godina, Sjedinjene Američke Države bile su epicentar inovacija u kripto sektoru. Startupovi su pokretali projekte, privlačili investicije i razvijali tehnologiju unutar američkih granica. No, danas je situacija drastično drugačija. Gotovo svi značajni kripto projekti sada djeluju putem offshornih entiteta, registriranih u jurisdikcijama poput Kajmanskih otoka, Švicarske ili Paname. Ovaj egzodus nije bio slučajan – bio je odgovor na regulatorne nesigurnosti, pravne rizike i nepovoljne porezne politike.
Sada, međutim, postoje naznake da bi se trend mogao preokrenuti. Politički signali iz Washingtona sugeriraju da bi SAD mogao postati ponovno atraktivna destinacija za kripto tvrtke. Novi regulatorni prijedlozi, potencijalno ukidanje poreza na kapitalnu dobit za kriptovalute i povlačenje nekih regulatornih postupaka protiv kripto tvrtki, upućuju na promjenu stava. Po prvi put u četiri godine, američka vlada pokazuje interes za suradnju s kripto sektorom.
Ali kako smo uopće došli do ovoga? Zašto su se kripto tvrtke masovno iselile, i što bi ih moglo natjerati da se vrate?
Kako je sve počelo: Od inovacija do regulatornog udara
Godine 2017., kada je tržište kriptovaluta eksplodiralo, američka Komisija za vrijednosne papire (SEC) odlučila je stati na kraj nekontroliranim inicijalnim ponudama tokena (ICO). Do tada su tvrtke relativno slobodno prikupljale sredstva kroz prodaju tokena, koristeći ih za razvoj svojih blockchain proizvoda. No, SEC-ov “DAO Report” označio je prekretnicu – prvi put je regulator jasno poručio da mnogi od tih tokena predstavljaju vrijednosne papire i podliježu strogim zakonima.
Ova odluka pokrenula je val pravnih nesigurnosti. Projekti su se trudili prilagoditi, ali bez jasnih smjernica. SEC je 2019. objavio okvir za digitalnu imovinu, ali je njegova primjena ostala nejasna. Situaciju je dodatno zakomplicirala presuda u slučaju SEC protiv LBRY-ja, gdje je sud presudio da čak i ako token ima korisnu svrhu, može biti klasificiran kao vrijednosni papir ako postoji očekivanje profita među kupcima. To je značilo da gotovo svaki token može biti predmet regulatornih mjera.
Pored toga, porezne implikacije su postale izrazito nepovoljne za američke kripto projekte. Za razliku od tradicionalnih financijskih instrumenata, prodaja tokena tretirala se kao potpuno oporezivi događaj, stvarajući ogroman financijski teret za projekte koji su pokušavali legalno poslovati u SAD-u.
Offshoring kao jedini izlaz
Suočeni s regulatornim i poreznim preprekama, američki kripto poduzetnici okrenuli su se alternativnim rješenjima – osnivanju entiteta u stranim jurisdikcijama. Ključna strategija postala je registracija zaklada u kripto-prijateljskim državama poput Švicarske, Kajmanskih otoka ili Paname, koje su nudile regulatornu jasnoću i porezne pogodnosti.
Korištenjem offshornih struktura, projekti su mogli:
- Izbjeći američku jurisdikciju i smanjiti regulatorni rizik.
- Optimizirati porezne obveze, budući da offshore zaklade nemaju vlasnike i nisu podložne američkim poreznim pravilima.
- Pribaviti kapital putem tokena, koristeći regulatorne rupe poput Regulation S izuzeća, koje omogućuje prodaju vrijednosnih papira stranim investitorima bez registracije kod SEC-a.
Ubrzo, gotovo svi veliki kripto projekti koji su krenuli iz SAD-a imali su neku vrstu offshore entiteta. Ovaj model nije bio samo nužnost – postao je i prednost, omogućujući projektima fleksibilnost i izbjegavanje američkih birokratskih prepreka.
Preokret na horizontu: SAD želi natrag kripto industriju?
Ipak, dok su SAD gubile dominaciju u kripto sektoru, druge zemlje su profitirale. Europa je s MiCA regulativom pružila jasne okvire za poslovanje, dok su Singapur i UAE privukli brojne projekte zahvaljujući transparentnim i povoljnim propisima. Suočeni s rizikom da postanu irelevantni, američki regulatori i političari sada razmatraju promjene.
Ključni faktori koji signaliziraju mogući preokret uključuju:
- Nove regulatorne prijedloge koji bi mogli osigurati jasnije pravilo igre za kripto tvrtke.
- Političke promjene, poput prijedloga članova Trumpove obitelji za ukidanje poreza na kapitalnu dobit za kriptovalute.
- Ublažavanje regulatornih pritisaka, budući da su neke američke agencije odustale od agresivnih tužbi protiv kripto tvrtki.
Ovi signali upućuju na mogućnost stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja za kripto industriju u SAD-u. No, ostaje pitanje hoće li biti dovoljno uvjerljivi da privuku projekte natrag.
Moguće posljedice povratka kripto tvrtki u SAD
Ako američka vlada uspije stvoriti stabilan regulatorni okvir, moglo bi doći do značajnog povratka kripto industrije u SAD. To bi donijelo:
- Povećanje inovacija i ulaganja, jer bi američke tvrtke mogle djelovati bez potrebe za offshore strukturama.
- Smanjenje regulatorne nesigurnosti, što bi olakšalo razvoj i skaliranje blockchain projekata.
- Povećanu institucionalnu uključenost, budući da bi američke financijske institucije imale jasnija pravila za sudjelovanje u kripto sektoru.
Međutim, skeptici upozoravaju da bi se promjene mogle dogoditi presporo ili biti nedovoljno konkretne. Ako američke vlasti ne uspiju brzo djelovati, kripto industrija bi mogla i dalje preferirati jurisdikcije poput Europe i Azije.
Zaključak: Hoće li SAD vratiti svoju kripto dominaciju?
SAD je nekada bio globalni centar za blockchain inovacije, ali regulatorna nesigurnost i porezne prepreke potaknule su egzodus kripto tvrtki. Sada, prvi put nakon četiri godine, postoje signali da bi se taj trend mogao preokrenuti.
Hoće li američka vlada uspjeti privući kripto projekte natrag? To će ovisiti o konkretnim potezima u nadolazećim mjesecima. Ako se stvore jasni propisi i smanje regulatorne prepreke, moguće je da će SAD ponovno postati ključno središte za blockchain inovacije. Ako ne, offshore modeli ostat će standard, a američka dominacija u ovom sektoru mogla bi postati stvar prošlosti.
Izvori: Cointelegraph
