Regulacija kriptoimovine godinama je bila sivilo pravnog prostora, nedovoljno jasno uređena, neujednačena među državama članicama EU i često neshvaćena kako od strane potrošača, tako i od samih pružatelja usluga. No, s dolaskom MiCA uredbe, EU je napravila povijesni iskorak, prvi put uspostavlja jedinstvena pravila na tržištu kriptoimovine.

MiCA donosi pravnu sigurnost, harmonizaciju pravila i okvira te obećava podršku inovacijama. No, što to konkretno znači za industriju? Za poduzeća koja žele iskoristiti sve prednosti ovog sektora – i to ne samo u Hrvatskoj, već diljem EU – MiCA je i izazov i prilika. Uvođenjem strožih pravila o transparentnosti i odobrenjima, EU nastoji spriječiti zloupotrebe, zaštititi potrošače i stvoriti prostor za tehnološki rast i povjerenje.

Međutim, pitanje je koliko će se ove promjene pokazati praktičnima u svakodnevnom poslovanju? Hoće li pravni timovi, poduzetnici i regulatori uspjeti pronaći ravnotežu između sigurnosti i slobode inovacija, ili nas čeka nova birokratska zbrka koja bi mogla usporiti rast industrije? U nastavku istražujemo ključne aspekte MiCA-e i njezin utjecaj na kripto sektor u Hrvatskoj.

O svemu tome pričali smo s odvjetnicima Denisom Kulušićem i Ivanom Čizmićem.

1. Opći pregled MiCA uredbe: Možete li objasniti osnovne ciljeve i svrhu MiCA uredbe? Koji su ključni izazovi koje nastoji riješiti u kontekstu kriptoimovine?

Uredbom o kriptoimovini (Markets in Crypto-Assets Regulation – MiCA) se po prvi puta na razini svih država članica Europske unije propisuju određena pravila o tržištima kriptoimovine te utvrđuje pravni okvir za ovaj sektor. Ciljevi i svrha MiCA-e su prije svega određena pravna sigurnost i harmonizacija propisa unutar EU, podupiranje inovacija i investicija te stvaranje povjerenja, zaštita potrošača i ulagatelja te sprječavanje zlouporaba. Uvodi se jedna vrsta sigurnosti i predvidivosti. MiCA regulativom se potiče održiv tehnološki razvoj blockchain industrije kao i zaštita potrošača koji dolaze u doticaj s različitim uslugama koje pružaju tzv. pružatelji usluga povezanih s kripto imovinom (Crypto Asset Service Provider – CASP), koji kao svoju profesionalnu aktivnost obavljaju djelatnost povezanu s virtualnom odnosno kripto imovinom. 

Baš zato se MiCA primjenjuje na fizičke i pravne osobe, te poduzetnike koji se bave izdavanjem i javnom ponudom kriptoimovine, te uvrštenjem za trgovanje i CASP-ove. Nadolazeća MiCA regulativa bi trebala uvesti pravnu sigurnost na tržištu, te omogućiti europskim poduzećima koji se bave upravljanjem kripto imovinom brže širenje i rast, što će licencirane tvrtke iskoristiti na način da nude svoje usluge na globalnom tržištu. MiCA-om se uspostavljaju jedinstvena tržišna pravila EU-a za kriptoimovinu te se obuhvaća kriptoimovina koja trenutačno nije uređena postojećim zakonodavstvom o financijskim uslugama. Ključne odredbe za osobe koje izdaju kriptoimovinu i njome trguju obuhvaćaju transparentnost, objavljivanje, odobrenje za rad i nadzor transakcija. Novim pravnim okvirom podupirat će se integritet tržišta i financijska stabilnost reguliranjem javnih ponuda kriptoimovine i osiguravanjem bolje informiranosti potrošača o rizicima povezanima s njima.

Naime, MiCA se primjenjuje na pružatelje usluga u vezi s kriptoimovinom (tzv. „CASP“-ovi), odnosno izdavatelje kriptoimovine koji nude ili namjeravaju nuditi kriptoimovinu ili zahtijevaju registraciju na nekoj od platformi za trgovanje kriptoimovinom unutar Europske unije. Pružatelji usluga kripto imovine (CASP) moraju zatražiti odobrenje za pružanje takvih usluga unutar EU. Također, moraju imati sjedište unutar Europske unije, a ukoliko imaju sjedište izvan EU-a, na njih se MiCA primjenjuje kada pružaju usluge ili izdaju kriptoimovinu unutar EU.

2. Utjecaj na tvrtke u kripto sektoru: Kako će MiCA uredba utjecati na poslovanje tvrtki u kripto industriji u Hrvatskoj? Koje prilagodbe moraju provesti kako bi ostale usklađene?

Društva koja se bave kriptoimovinom te koja posluju s „Utility tokenima”, moraju razumjeti da nije dovoljno samo navođenje kako je neka kriptoimovina „Utility token“, a ne „Security  token“ te isto tako moraju biti spremna da će sukladno obvezama iz MiCA-e morati ispunjavati određene regulatorne zahtjeve. Društva koja izdaju tokene „vezane uz imovinu”, „elektronički novac” ili „Utility tokene” moraju izraditi White papere u skladu sa zahtjevima MiCA-e. Osim toga, mogu se primjenjivati i dodatni zahtjevi koji se odnose na White papere poput prethodnog odobrenja nadležnog nacionalnog regulatornog tijela.

MiCA će prema tome bolje zaštititi građane Europkse Unije koji su uložili u kriptoimovinu i spriječit će se zloupotreba kriptoimovine, a istodobno će se pogodovati inovacijama kako bi se održala privlačnost EU-a. MiCA će stoga predstavljati povijesnu uredbu kojom EU nastoji okončati „nered” u pogledu regulativnog okvira kriptoimovine i njome će se potvrditi uloga EU-a kao tijela koje utvrđuje standarde za digitalna područja.

Također, sukladno “Pravilniku o vođenju registra pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga virtualne imovine”, takve tvrke koje namjeravaju poslovati u Republici Hrvatskoj, moraju dobiti odobrenje HANFA-e odnosno upisati se u njihov Registar pružatelja usluga virtualne imovine, da bi ostale usklađene s odredbama MiCA-e i domaće regulative.Njegova primjena će ovisiti kako o samim pružateljima usluga virtualne imovine, tako i o HANFA-i te naravno o međusobnoj suradnji. Dobro je da je HANFA donijela ovaj Pravilnik, čime se uvodi jedna vrsta sigurnosti i predvidljivosti, kako bi svi akteri iz industrije bili upućeniji što trebaju napraviti i dostaviti regulatornoj agenciji radi upisa u HANFA-in registar. Donošenje ovog pravilnika znači vidljive pomake, te želimo istaći kako je suradnja između industrije i HANFA-e bitna jer smo svi zajedno akteri koji bi trebali ovaj segment učiniti sofisticiranim i jasnim u korist industrije i korisnika industrije.

3. Koji su glavni pravni i operativni izazovi u provedbi MiCA uredbe? Kako će odvjetnici i pravni timovi u Hrvatskoj morati pristupiti rješavanju tih izazova?

Po našem mišljenju, EU treba regulativu uskladiti s tehnološkim razvojem i sve većim rastom potražnje za virtualnom imovinom kao i potrebama industrije. Međutim, tu je nužan i oprez s obzirom da ne bi bilo dobro da dođe do prenormiranosti, jer bi takva regulacija kočila industriju i njen razvoj. Zato treba pronaći balans između nove regulative i prostora za daljnji rast i razvoj industrije odnosno između potrebe za uvođenjem regulative, sigurnosti zbog postojanja određenih pravila i zaštite potrošača s jedne strane te s druge strane opasnosti da se ne pretjera u reguliranju pa zbog toga industriju i investitore odbije od investiranja i poslovanja u EU. Slijedom neprestanog rasta tržišta i industrije, regulacija bi trebala stimulirati razvoj i inovacije, ali i štiti potrošače, te ujedno dati jasna pravila na ovom mladom, a brzo rastućem tržištu, dok bi pretjerana regulativa zakočila razvoj industrije koja bi zbog povoljnije regulacije mogla investirati u drugim dijelovima svijeta.

Trenutna regulacija virtualne imovine u Republici Hrvatskoj može biti ambicioznija. Naime, potrebno je da se zakonodavac učestalije usklađuje s tehnološkim razvojem i sve većim rastom potražnje za virtualnom imovinom kao i potrebama industrije. Međutim, tu je nužan i oprez s obzirom da ne bi bilo dobro da dođe do prenormiranosti, jer bi tada takva regulacija kočila industriju i njen razvoj. Zato treba pronaći balans između nove regulative i prostora za daljnji rast i razvoj industrije. Nadamo se da će Zakonodavac prepoznati potrebe industrije kao i potrebe jedne “pametne” regulacije virtualne imovine slijedom neprestanog rasta tržišta i industrije. Pretjerana regulativa bi zakočila razvoj industrije i na taj način “tjerala” kompanije da investiraju u nekim drugim dijelovima svijeta gdje je regulacija povoljnija za njih. Najveći izazov odvjetnicima i pravnim timovima kao i svim dionicima ovih procesa bit će sama primjena regulative, obzirom da se po prvi put regulira jedno područje u kojem do nedavno i nije bilo takve regulative, a praksa će pokazati uspješnost donesenih propisa pa i same MiCA-e.

4. Mislite li da je MiCA uredba donijela ono što je nedostajalo pravnoj regulaciji, ili je ipak puno ostalo ne riješenih pitanja?

Uredbom o tržištima kriptoimovine uspostavljena su jedinstvena tržišna pravila EU-a za kriptoimovinu. Uredbom je obuhvaćena kriptoimovina koja trenutačno nije uređena postojećim zakonodavstvom o financijskim uslugama. Ključne odredbe za osobe koje izdaju kriptoimovinu i njome trguju (uključujući tokene vezane uz imovinu i tokene e-novca) obuhvaćaju transparentnost, objavljivanje, odobrenje za rad i nadzor transakcija. Novim pravnim okvirom podupirat će se integritet tržišta i financijska stabilnost reguliranjem javnih ponuda kriptoimovine i osiguravanjem bolje informiranosti potrošača o rizicima povezanima s njima.

 Kao što smo naveli Republika Hrvatska kao mala država trebala bi biti ambiciozna u ovom polju, te pametno regulirati ovakvu vrstu imovine obzirom da u RH ne postoji Zakon koji direktno uređuje digitalnu imovinu. Za usporedbu npr. neke susjedne zemlje sa područja Balkana imaju poseban Zakon o digitalnoj imovini što svakako ukazuje na činjenicu da bi bilo dobro da i zakonodavac u RH prepozna aktualni trenutak te donese odgovarajuće propise koji bi uređivali ovo specifično područje. Dodatno reguliranje ovakve vrste imovine, uz već postojeću MiCA-u može biti korisno za sve sudionike odnosno kako za pružatelje usluga virtualne imovine tako i za potrošače, ali naravno uz uvjet da se ne pretjera u regulativi i birokratizaciji, jer bi se time nanijela šteta industriji u razvoju i zamahu, a potencijalne investitore i investicije kanaliziralo na neka za njih benefitarnija mjesta. Trebamo regulaciju koja stimulira razvoj i inovacije, ali i štiti potrošače, te daje jasna pravila na ovom mladom, a brzo rastućem tržištu.