Na Svjetskoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji u Šangaju, kineski premijer Li Qiang predstavio je prijedlog stvaranja globalne organizacije posvećene upravljanju umjetnom inteligencijom (AI). Cilj inicijative je stvoriti međunarodni okvir temeljen na konsenzusu, uz posebnu suradnju s državama Globalnog Juga.

Premijer Li naglasio je da je trenutna regulacija AI-a „fragmentirana” te pozvao na formiranje „globalnog okvira upravljanja umjetnom inteligencijom koji uživa širok međunarodni konsenzus”. Prema prijedlogu, novo tijelo moglo bi imati sjedište u Šangaju.

Ključne točke kineske inicijative:

• Osnivanje međunarodne organizacije za suradnju u području AI-a, vjerojatno sa sjedištem u Šangaju.
• Uključivanje država Globalnog Juga radi ravnomjernog pristupa tehnologijama.
• Kina nudi dijeljenje vlastitih iskustava i proizvoda u razvoju AI-a.
• Upozorenje na opasnost koncentracije tehnološke moći u rukama nekoliko zemalja i kompanija.
• Poziv na „otvorenu i uključivu” regulaciju umjetne inteligencije.
• Objavljen akcijski plan kineskog Ministarstva vanjskih poslova za poticanje suradnje vlada, tvrtki, istraživačkih centara i međunarodnih organizacija.

Na konferenciji je sudjelovalo više od 30 zemalja, među kojima Rusija, Njemačka, Katar, Južna Koreja i Južnoafrička Republika.

Geopolitički odgovor na SAD

Kina u svom govoru nije izravno spomenula SAD, ali poruka je jasna: želi se pozicionirati kao alternativa američkom tehnološkom pristupu. Samo nekoliko dana prije kineske konferencije, Washington je predstavio plan za jačanje izvoza AI tehnologija prema saveznicima, s ciljem zadržavanja prednosti nad Pekingom.

Li Qiang je u govoru upozorio na „uska grla u opskrbi čipovima” i ograničenja u međunarodnoj razmjeni talenata, kritizirajući time američku politiku tehnološkog ograničavanja Kine.

AI i tehnologija u prvom planu

Osim političkih poruka, Šangaj je bio i tehnološki izlog. Na događanju je sudjelovalo više od 800 kompanija, koje su predstavile oko 3.000 visokotehnoloških proizvoda – među njima 40 jezičnih modela, 50 AI uređaja i 60 inteligentnih robota. Najveću pažnju privukli su kineski giganti Huawei i Alibaba, ali i startupovi poput Unitree, specijalizirani za humanoidne robote.

Zapadni tehnološki divovi, poput Tesle, Alphabeta i Amazona, također su bili prisutni, no znatno diskretnije nego prijašnjih godina. Izostanak Elona Muska, koji je prethodnih godina sudjelovao na konferenciji, dodatno potiče pitanja o budućnosti američko-kineskih odnosa u AI sektoru.

Nova tehnološka podjela svijeta?

Kineski prijedlog mogao bi ubrzati polarizaciju globalnog AI ekosustava. Beijing, oslanjajući se na savezništvo s državama Globalnog Juga i zagovarajući „inkluzivnu” regulaciju, pokušava izgraditi ne-zapadni model tehnološkog upravljanja. Ako inicijativa zaživi, mogla bi trajno promijeniti ravnotežu u definiranju međunarodnih AI standarda – do sada dominantno oblikovanih u SAD-u i EU-u.

Hoće li ovaj potez biti prihvaćen kao autentična alternativa ili samo instrument kineskog političkog utjecaja, ostaje otvoreno pitanje.