Bitcoin je godinama bio simbol predvidivosti unutar kaotičnog financijskog svijeta. Svake četiri godine halving je služio kao pouzdan okidač novog rasta, gotovo poput mehaničkog sata. No 2025. godina pokazuje da se pravila igre mijenjaju. Matematička logika više nije dovoljna. Bitcoin je prerastao vlastiti balon i sada se kreće unutar istog makro okvira kao i ostala rizična imovina.
Danas cijenu Bitcoina sve više oblikuju kamatne stope, odluke američkih Federalnih rezervi i politička neizvjesnost u SAD-u.
Halving ili izbori: tko zapravo upravlja Bitcoinom?
Ideja o četverogodišnjem Bitcoin ciklusu dugo je bila temelj kripto narativa. Jednostavna, jasna i lako razumljiva. No prema Markusu Thielenu iz 10X Researcha, taj model više ne objašnjava kretanja tržišta.
Thielen ističe da se povijesni vrhunci Bitcoina ne poklapaju s halvingom, već s američkim izbornim ciklusima. Vrhovi iz 2013., 2017. i 2021. godine svi su se dogodili krajem godine, točnije u četvrtom kvartalu. To se, prema njegovu mišljenju, puno bolje uklapa u dinamiku američkih midterm izbora i perioda konsolidacije na tržištima kapitala.
U aktualnom okruženju dodatni problem predstavlja nejasna ekonomska politika. Federalne rezerve šalju proturječne signale, a tržišta više ne znaju kako interpretirati poruke Jeromea Powella. Kao posljedica toga, Bitcoin je izašao iz uzlaznog kanala koji je započeo 2023. godine.
Fed, kamatne stope i zbunjeni investitori
Reakcije tržišta nakon objava Feda postale su nepredvidive. Nakon posljednje odluke Federalnih rezervi, Bitcoin je kratkotrajno skočio na 94.000 dolara, da bi se ubrzo povukao ispod 90.000.
Razlog leži u tonu komunikacije. Powell započinje neutralno, tijekom konferencije zvuči sve blaže, dok službena poruka ostaje restriktivna. Takva nedosljednost stvara konfuziju među investitorima i povećava volatilnost.
Istovremeno, priljevi u Bitcoin ETF-ove značajno su usporili. Dok je krajem 2023. godine u kripto proizvode ušlo oko 34 milijarde dolara, u 2025. taj iznos iznosi tek oko 22 milijarde. Još zabrinjavajuće, on-chain podaci prvi put od kolovoza 2023. pokazuju negativne neto tokove.
Altcoini pod pritiskom, institucionalni kapital selektivan
Makro neizvjesnost najteže pogađa altcoine. Ethereum stagnira, dok manji projekti gube likvidnost i interes investitora. Prema Thielenu, bez novih neto priljeva nema realnog oporavka tržišta.
Institucionalni kapital sve više izbjegava rizične tokene i okreće se reguliranim kripto dionicama i IPO-ovima. Tvrtke poput Circlea ili Robinhooda privlače pažnju jer nude transparentnost, reviziju i likvidnost.
Zanimljiv je i primjer Južne Koreje, gdje je kripto volumen u jednom danu dosegnuo 25 milijardi dolara, dok je cijela lokalna burza ostvarila svega 15 milijardi. Ipak, čak i tamo investitori sve češće biraju američke kripto dionice umjesto altcoina.
Novi oblik kripto ciklusa
Kripto ciklusi nisu nestali, ali su promijenili oblik. Halving više nije jedini pokretač rasta, a makroekonomski faktori igraju sve veću ulogu. Uz to, dugoročni Bitcoin hodleri dodatno smanjuju raspoloživu likvidnost jer odbijaju prodavati čak i na višim razinama cijene.
U takvom okruženju, tržište ostaje zarobljeno u fazi čekanja. Bez jasnog signala iz monetarne politike i bez novih priljeva kapitala, Bitcoin i šire kripto tržište teško mogu započeti novi snažan uzlazni trend.
